ISHRANA: Cimet – čuveni “zimski” začin

Istorija

Cimet je jedan od najstarijih i najaromatičnijih začina koji se zbog svojih svojstava u prošlosti koristio i kao lek i možemo ga naći u svakoj kuhinji. Spominje se čak dve hiljade godina pre nove ere, ali i u Bibliji, dok se u azijskim kulturama hiljadama godina koristi i u medicinske svrhe. Prva beleška o cimetu dolazi iz stare Kine. Prema kineskom predanju, cimet je u ishrani koristio Peng Zua, za koga se veruje da je živeo 888 godina. Od cimeta se navodno pravilo vino čija je samo jedna kap davala telu boju zlata. Sam začin je njegova kora, oljuštena s tankih grančica. Spoljna kora se oljušti i baca, a unutrašnja se uvije u štapiće koji su prečnika oko 2,5 cm.

Vrste cimeta

Cimet potiče sa Šri Lanke, ali se danas uzgaja u većini toplih i vlažnih tropskih krajeva. Poput ostalih začina i cimet ima dugu i uzbudljivu istoriju. Miris mu je fin i sladak, a ukus topao, ljutkast i pomalo opor. Zbog svojih učinaka upotrebljavao se u kulinarstvu i medicini, a oduvek je bio i nezaobilazni sastojak mirisnih kompozicija. Njegova primena je i danas raznolika i vrlo raširena. U raznim oblicima dodaje se hrani kao začin ili aroma, a kozmetičkim proizvodima kao biološki aktivni sastojak ili kao sastojak mirisa.

Postoji između mnogo vrsta cimeta, ali su dve glavne: cejlonski cimet (Cinnamomum zeylanicum) i kasija (Cinnamomum cassia). Kasija je vrsta koja se najčešće nalazi na našem tržištu, oštre, peckave arome i snažnog mirisa. Za dobijanje kasije seku se cele grane i mala stabla, što štapićima daje grublju i gušću teksturu. Međutim, smatra se da je pravi cimet cejlonski, koji je svetlije boje, neobično sladak i nežne, tople i prijatne arome, izrazitog mirisa i finije usitnjen. Poreklom je sa Šri Lanke iako se danas gaji u većini toplih i vlažnih tropskih krajeva.

Lekovita svojstva cimeta

Zbog lekovitih sastojaka ovom biljkom se ozbiljno bavi i zvanična medicina. Uzimanjem samo pola kašičice cimeta dnevno dijabetičari mogu u znatnoj meri da smanje nivo šećera u krvi, jer njegovi sastojci iz kompleksa katehina i epikatehina aktiviraju insulin i sa njim zajednički deluju, tvrde američki stručnjaci sa Harvarda. Eksperimentalno je dokazano da cimet snižava i nivo masti i lošeg holesterola, ima fungicidno dejstvo, odnosno uništava gljivice i sprečava njihov rast. U cimetu ima i salicilata koji snižavaju temperaturu i deluju protivupalno. Nedavna istraživanja pokazala su da cimet može da se koristi i kao alternativa tradicionalnim konzervansima hrane, jer njegova esencijalna ulja poseduju i antimikrobno delovanje.

Uz to, predivan miris ovog začina podsticajno deluje na rad mozga, pri čemu žvakanje žvakaće gume od cimeta naročito poboljšava pažnju, radnu memoriju i vizuelni doživljaj.
Cimet je pun mangana, gvožđa, kalcijuma, bakra i cinka, uglavnom nedostajućih minerala u većini namirnica. Od vitamina sadrži vitamin C, K, pirodoksin B6 i B2. Imajući sve ovo na umu, stručnjaci preporučuju da se ovaj začin dodaje različitim namirnicama koje se koriste u svakodnevnoj upotrebi, kao što je kafa, voćni sokovi, žitarice, tost.

Nije ni svaki cimet zdrav!

Problem je u tome što nije svaki cimet lekovit. Pravi cimet se dobija samo iz vrste Cinnamomum zeylanicum Nees, a vrlo sličan sastav i miris pravog cimeta ima kasija (kineski cimet) koja se proizvodi od Cinnamomum cassia Blume. Ove dve vrste cimeta su najzastupljenije u kulinarstvu, ali potrošač, nažalost, najčešće nije u mogućnosti da dobije proizvod za koji će pouzdano znati kojoj vrsti pripada, a u većini se slučajeva pod nazivom cimeta, prodaje kasija.

Najvažnija razlika u sastavu ove dve vrsta cimeta sa zdravstvenog gledišta je mnogo veći udio kumarina, a ima štetno delovanje na zdravlje. Naučna istraživanja su pokazala da male doze kumarina mogu značajno oštetiti jetru i bubrege,.

Kumarin se nekada dodavao raznim proizvodima zbog slatko-svežeg mirisa koji podseća na vanilu. Međutim, zbog moguće opasnosti po zdravlje kumarin je i u hrani zakonski ograničen. Njegova koncentracija u prehrambenim proizvodima, ograničena je na maksimalnih 2 mg/kg. Zbog toga treba biti oprezan sa konzumacijom većih količina cimeta jer eterično ulje kineskog cimeta sadrži čak 5% kumarina, a eterično ulje pravog cimeta samo 0.45%!

Za kraj…

Cimet se na tržištu može naći mleven, i u štapićima. Koji ćete koristiti, zavisi od toga za šta ga koristite, i koja vam količina treba. Mleveni stajanjem gubi aromu, dok cimet u štapićima može stajati i duže od godinu dana.

Dakle, cimet je pravi izbor za Vas, ali kao i u svemu ostalom, nemojte preterivati ni sa ovim začinom.